Nakon kraćeg perioda u kojem nismo pretrpjeli ružne vijesti o odlascima dragih nam filmski zvijezda, jutros nas je nažalost dočekala ona u kojoj piše kako nas je u 88. godini života nakon komplikacija pri operativnom zahvatu napustio legendarni holivudski glumac George Segal. Premda nam već neko vrijeme nije pružio neku zapaženiju filmsku ulogu, Segal je bio aktivan na malim ekranima, a kroz nekoliko rečenica ćemo se osvrnuti na njegovu dugotrajnu karijeru i život te mu tako odati počast.
Rođen u New Yorku 13. veljače 1934., George Segal Jr. je već u ranoj dobi pokazao interes za glumom, no prva ljubav mu je u tim formativnim godinama ipak bila glazba. Isprva je svirao ukulele, a kad je shvatio kako se taj specifičan instrument baš i ne uklapa najbolje u glazbene ansamble, prebacio se na banjo koji je kasnije svirao u dixieland jazz bandu 'Bruno Lynch and his Imperial Jazz Band'. Nakon završene škole i diplome na prestižnom 'Columbia' fakultetu, Segal odlazi u vojsku gdje također svira o bandu.
Koncem 1958. upisuje glumu u legendarnom 'Actors Studiu' što mu ubrzo donosi prve kazališne uloge u Broadwayu. Već 1960. debitira na TV-u u sporednoj ulozi u trileru ''Vrata za zatvaranje'', a zahvaljujući evidentnom talentu, privlačnom i simpatičnom izgledu, Segal 1961. potpisuje ugovor sa studijom 'Columbia Pictures' te debitira u ulozi doktora Howarda u hvaljenoj drami Phila Karlsona, ''Mladi doktori''. Kroz narednih par godina pojavljuje se u nekoliko TV serija i filmskim epizodnim ulogama poput onih u ratnom spektaklu ''Najduži dan'' (1962.), biografskoj drami ''Prvi čin'' (1963.) ili drami ''Novi pripravnici'' (1964.) koja mu donosi Zlatni Globus za 'zvijezdu koja obećava'.
Prvu veću ulogu, Segal ostvaruje 1964. u romantičnom westernu Richarda Wilsona ''Pozivnica za revolveraša'' gdje ekran dijeli s legendarnim holivudskim ćelavcem, Yulom Brynnerom, no pravu afirmaciju dočekuje 1965. gdje bilježi zapaženu epizodnu ulogu u romantičnoj ratnoj drami Stanleya Kramera ''Brod budala'' u kojoj tumači Davida, rezigniranog mladog umjetnika ugušenog bračnom vezom. Kad je Frank Sinatra zbog zgusnutog rasporeda odbio ulogu u ratnoj drami ''Kralj štakora'' ista je ponuđena Segalu koji spremno uskače u 'Sinatrine cipele' i upečatljivo ostvaruje svoju prvu glavnu ulogu.
1966. Segal odrađuje u još žešćem ritmu te se pojavljuje kao Biff Loman u TV adaptaciji Millerove drame ''Smrt trgovačkog putnika'', poručnik Mahidi u ratnoj akcijskoj drami ''Posljednja komanda'', tajni agent Quiller u hvaljenoj špijunskoj drami Michaela Andersona ''Quillerov memorandum'' ili gangster Gusenberg u Cormanovom kultnom krimiću ''Masakr na Valentinovo''. No, svim navedenim ulogama unatoč, Segal je te godine pozornost medija, struke i publike privukao ulogom profesora biologije u izvanrednoj Nicholsovoj drami ''Tko se boji Virginije Wolf'' koja mu je donijela prvu, ispostavit će se kasnije i jedinu, nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg sporednog glumca.
Na valu tog uspjeha Segalu su se otvorila sva holivudska vrata te je do konca 60-ih i gotovo cijele 70-e vješto skakao iz uloge u ulogu, iz žanra u žanr. Od zapaženijih uloga i filmova iz tog perioda valja svakako izdvojiti ratni spektakl ''Most na Remagenu'' (1969.) Johna Guillermina, crnu komediju ''Gdje je tata?'' (1970.) Carla Reinera, krimi komediju ''Vrući kamen'' (1972.) Petera Yatesa, romantičnu komediju ''Dodir klase'' (1973.) Melvina Franka, fantastičnu komičnu dramu Roberta Altmana ''Kalifornijski poker'' (1974.), krimi komediju ''Zabava s Dickom i Jane'' (1977.) Teda Kotcheffa ili krimi triler ''Tobogan'' (1977.) Jamesa Goldstonea. Uz uspješnu filmsku i TV karijeru, Segal nije zaboravio i svoju ljubav spram glazbi te je tijekom života objavio 3 ploče sa svojim jazz i puhačkim bandovima.
80-e ga pak nisu osobite pomilovale, a uz nekoliko krivih odabira poput odbijanja glavne uloge, u ispostavit će se kasnije velikom hitu ''Desetka'' (1979. Blakea Edwardsa, padu Segalove popularnosti i dobivanju kvalitetnijih rola kumovali su među ostalim droga i alkohol. Unatoč svim problemima, Segal je ostao zaposlen te je uz sve veći angažman na TV-u zabilježio i nekoliko uspjelih epizoda u hit filmovima poput ''Gle tko to govori'' (1989. Nova generacija redatelja nije zaboravila njegov talent pa smo ga tako tijekom 90-ih i kroz novi milenij mogli gledati u filmovima autora poput Gusa von Santa, Davida O. Russella, Barbre Streisand i sl.
Tijekom karijere, Seagal je 5 puta bio nominiran za nagradu Zlatni Globus, a uz već navedeno priznanje za 'nadolazeću zvijezdu' jedan je osvojio i 1974. u kategoriji najboljeg glumca u mjuziklu ili komediji za ulogu neodoljivog Stevea Blackburna u romantičnoj komediji ''Dodir klase''. Posljednja zapažena uloga mu je bila ona djeda Alberta Solomona u dugovječnoj sitcom seriji ''Goldbergovi'' u kojoj je glumio od 2013 pa sve do svoje smrti.
